Džemat Mrkonjić Grad

Džemat Mrkonjić Grad se prostire u centralnom dijelu grada, sa Kizlaraginom džamijom kao duhovnim i fizičkim sjedištem.

Kizlaragina džamija nekada

Džamiju je dao sagraditi Mustaf-aga, dvorski kizlaraga. On je u Gornjoj Kloki, kako je u to vrijeme nosio naziv današnji Mrkonjić Grad podigao i uvakufio: džamiju, mekteb, karavan-saraj (sa 20 odaja), 24 dućana, vodovod i jedan broj knjiga (rukopisa), a sve to navedeno je u njegovoj vakufnami.

Tačan datum građenja džamije nije poznat, ali se prema podacima navedenim u dva dokumenta može približno odrediti period nastanka džamije. Naime, prema Kizlaraginoj vakufnami datiranoj iz džumadel ahira 1003. h.g. (11-20. februar 1595. godine) jasno je da je džamija već bila sagrađena do tog datuma, a prema zapisima na šamadanima iz 1001. h.g. (1592/1593), saznajemo da je džamija mogla biti sagrađena i prije 1592. godine. Sve upućuje na zaključak da je džamija nastala u periodu 1591.-1595. godina.

Džamija je obnovljena 1873. godine, pod nadzorom tadašnjeg mutevelije Kizlaraginog vakufa, Adžemović Muhameda, što je naznačeno na tarihu, koji se nalazio iznad ulaznih vrata, a neshi pismom su bili uklesani natpisi u stihovima:

”Ova džamija koja bijaše oronula obnovljena je
Iz sredstava imovine Darus-Seade hadži Mustafa-agina vakufa.
Obnova je uslijedila pod upravom mutevelije hadži Muhamed efendije Adžemovića,
Pa je tako ova ukrašena džamija oživjela hiljadu dvije stotine i devedesete godine.”

Kao godine popravki džamije spominju se 1883, 1899 i 1925. Nakon izgradnje džamije, iz Carigrada je donesen veliki ćilim, težak 200-300 kg, kojim je pod džamije bila zastrt i kojeg su austrougarski vojnici, 1878. godine, prilikom pljačke rasjekli na četiri dijela, od kojih se jedan dio i danas čuva u Umjetničkom muzeju u Beču (Kunstmuseum).

Kizlaragina džamija zapaljena je i minirana u novembru 1992. godine, potom je srušena, a materijal je odvezen na deponiju smeća koja se nalazi na lokalitetu Grabež KIzlaragina džamija je proglašena za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Ovu odluku komisija je donijela na sjednici održanoj od 3. do 9. maja 2005. godine.

Kamen temeljac za obnovu Kizlaragine džamije položio je tadašnji reisu-l-ulema prof. dr. Mustafa ef. Cerić, 2007. godine. Kizlaragina džamija je danas u posljednjoj fazi obnove.