Džemat Baljvine

Džemat Baljvine se nalazi na obroncima planine Čemernice iznad kanjona Vrbasa, smješteno na granici gdje centralna Bosna polahko prelazi u Krajinu. Stećci u Baljvinama, od kojih je jedan proglašen nacionalnim spomenikom, svjedoće o postojanosti civilizacije i njihove kulture od davnina. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u naselju Baljvine živi 245 Bošnjaka muslimana. Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, većina stanovnika Baljvina ostala je u selu pod zaštitom okolnog srpskog stanovništva, koji su na taj način uzvratili Bošnjacima muslimanima čuvanje njihovih predaka od ubijanja i terora tokom Drugog svjetskog rata. Nažalost, pred kraj agresije, džematlije džemata Baljvine su bile prinuđene napustiti svoje domove, gdje su im kasnije njihova džamija i kuće bile oštećene i opljačkane.

Kada je u pitanju džamija u Baljvinama, ne zna se tačan datum izgradnje džamije, ali se vjeruje da je to bilo davno u naselju Šehovci, da bi kasnije 1908. godine bila premještena u Donje Baljvine. Kasnije, 1970. godine je prvi put otvorena na lokalitetu gdje se i danas nalazi. Ne tako mnogo kasnije 1982. godine džamija u Baljvinama je renovirana , te je stara drvena munara zamjenjena novom, većom i stabilnijom.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu džamija u Baljvinama ostaje jedina džamija u Banjalučkoj regiji koja nije posve srušena. Naposlijetku, džamija u Baljvinama je renovirana i otvorena, 23.09.2004. godine. Kasnije je izgrađeno turbe ispred džamije, kao spomen obilježje šehidima Baljvina.

Funkciju imama, hatiba i mualima obnaša Haris ef. Mekić.

Džematski odbor džemata Baljvine čine:

Jusuf Kovačević, predsjednik
Haris ef. Mekić, imam
Mirsad Mešić, član
Zahid Čaušević, član
Jasmin Habibović, član